Kako svo dovoljno kretanja utječe na optimalan razvoj djeteta, njegovu motoriku, mišljenje i povezanost s okolinom i vršnjacima? Jeste li ikada gledali svoju djecu kako se bezbrižno igraju, zaboravljajući na vrijeme, angažirajući cijela tijela, krećući se na načine koje smo mi stariji odavno zaboravili? Kako se voli reći: “Što više mogu istraživati svojim tijelom, to više znam, a što više znam, to više mogu istraživati.”
Ako promatrate dijete, postaje očito da se razvoj njegovog uma odvija kroz njegove pokrete.” – Maria Montessori
Kretanje djece u prirodi za dobrobit
Ovdje je najvažniji primjer koji dajemo svojim mališanima. Ako s djecom ustrajno i rado odlazimo u prirodu, po svim vremenskim prilikama iu raznim situacijama, i naša će djeca kretanje na otvorenom doživljavati kao nešto prirodno, potrebno i avanturističko za svoje dobro! Toliko vode, drveća, stijena i vegetacije za istraživanje! O životinjama da i ne govorimo! U prirodi nikada ne ponestaje mogućnosti za promatranje, učenje i, za djecu jednako važno, kretanje. Neka navečer zadovoljni i nasmijani odu spavati.
Kretanje djece u rukama dječje sobe za razvoj motorike
Ponekad se, naravno, dogodi da je vrijeme previše ekstremno, da su temperature preniske ili previsoke ili da se u obitelji pojavi neka bolest pa smo nekoliko dana zarobljeni između četiri zida. Tada nam dobro dođu svi dodaci, igračke, rekviziti i ostalo što imamo kod kuće za “hitne slučajeve”. Pa, čak i najmlađa djeca prvih nekoliko godina provode puno vremena kod kuće. Zato smo razvili naš Piklerov trokut u dvije veličine, Mini Piklerov trokut i klasični Piklerov trokut, kako bi mališani mogli kod kuće vježbati različite hvatove, penjati se i hvatati. Riječ je doista o priboru vrijednom zlata koji se može koristiti do šest godina iu potpunosti se pridržava filozofije Montessori pedagogije. Upamtite, kretanje je također važno za napredak mentalnog razvoja, budući da su to dvoje usko isprepleteni, pa bi djeca trebala imati priliku kretati se na različite načine u svim svojim okruženjima.
Dječje kretanje kroz igru pomaže im da se integriraju u društvo svojih vršnjaka
Kretanje kroz igru i bezbrižno zezanje s vršnjacima konstanta je dječjeg razvoja kroz povijest. Ne samo da djeca na ovaj način sklapaju nova prijateljstva, stječu povjerenike i saveznike izvan primarne obitelji te uče povezanosti i empatiji, ako to čine kroz živahnu igru, to je optimalno i za njihov razvoj kretanja, percepciju okoline i motoriku. Pa prisjetite se nekih igara koje tonu u zaborav, a koje smo i sami igrali na igralištima u naselju: guma, struganje zemlje, ravbari i žandari, lov, skrivača… Nisu li to najljepše uspomene koje imate iz dana djetinjstva? Vraćate se kući u sumrak, zadovoljni, prljavi i ugodno umorni?
Dječje kretanje jača samopouzdanje
Jeste li ikada gledali svog mališana kako je toliko ponosan na sebe kada se uspije popeti na cijelo igralište ili se popeti na vrh tornja, kada se popne na vrh brda ili kada pobijedi u igri sa svojim vršnjacima? Nije li to najbolja stvar? Djeci se sjaje oči i u takvim trenucima izgrađuju osjećaj vlastite vrijednosti, sposobnosti i neovisnosti! Stoga je poželjno da se djeca što više kreću, u svim sredinama, sama ili s vršnjacima, obitelji, kako god. Djeca ne žele spektakularna putovanja, uvijek nova mjesta, ekstremne sportove, dovoljno će biti da obrišete prašinu s nogometne ili košarkaške lopte, reketa ili skija. Najbolje stvari su jednostavne stvari, one koje su uvijek nadohvat ruke i ne nužno skupe! Ako svoju djecu naučite ovako rano, pamtit će to cijeli život! I zato će im vjerojatno biti puno lakše, znat će cijeniti i male trenutke.
Za kvalitetnu igru ne treba puno. Gdje su sve lopte?
Kretanje djece poboljšava njihove radne navike
Djeca kroz igru uče mnoge stvari, uključujući strateško razmišljanje koje je korisno u gotovo svim područjima života. Bitno je predvidjeti kada i kako će se stvari odvijati, kao i aktivnosti koje dijete pohađa. Ili samo jasno odmjereno vrijeme za slobodnu igru, koje pomaže djetetu da odvoji vrijeme za posao, školu i obaveze u danu, ali i vrijeme za sebe, za sport, vježbanje, igru, upoznavanje okoline, bezbrižnost. I upravo toj ravnoteži težimo cijeli život. Ovo drugo nije samo rad ili samo igra, iznimno je važno da i jednog i drugog ima dovoljno. Pokažimo ovo djeci rano.
Umjesto mnogih vođenih poslijepodnevnih aktivnosti, dijete treba imati rezervirano vrijeme i za slobodnu igru i istraživanje.
Postaje kristalno jasno da su tijelo i um povezani mnogo više nego što smo možda pretpostavljali tisućljećima. Mnogi znanstvenici ovaj fenomen nazivaju utjelovljenom spoznajom: ideja da um nije samo povezan s tijelom, već da tijelo utječe na um. Nevjerojatno je da Maria Montessori