Pet glavnih principa Montessori pedagogije

Montessori je pedagoška i odgojna metoda koja je u posljednjem desetljeću stekla popularnost u cijelom svijetu, a filozofija Montessori principa prenijela se iu škole i vrtiće, jer su mnogi usvojili ovu odgojnu metodu, posebice privatne ustanove.

Maria Montessori: Tko je ona bila i koja je njezina priča?

Područje obrazovanja dobilo je ime po Mariji Montessori, talijanskoj liječnici rođenoj 1870. godine. Bila je jedna od prvih žena u Italiji koja je stekla službenu liječničku kvalifikaciju. Isprva je htjela postati inženjerka, ali se onda predomislila i slijedila svoj medicinski san. Svoja pedagoška načela počela je razvijati već 1897. godine, kada je slušala predavanja na tu temu na Sveučilištu u Rimu. Na početku svoje liječničke karijere puno se bavila djecom s poteškoćama u razvoju. Budući da je predavala iu inozemstvu o obrazovanju i radu s djecom, smatrana je velikom braniteljicom prava žena i djece s posebnim potrebama.

Poštovanje prema djetetu

Montessori pedagogija temelji se na poštivanju djetetovog temperamenta i osobnosti, poticanju njegove samostalnosti, tretiranju njega kao jedinstvenog bića i prilagođavanju njegovoj brzini razvoja. Poštovanje između roditelja i djece treba biti obostrano, odnosi trebaju biti autentični, a obje strane trebaju uvažavati posebnosti jednih i drugih. To je jako važno za djetetov osjećaj autonomije, da i ono računa i da može samo.

Dječji um neprestano upija nova znanja.

Upijajući um

Ovo se načelo usredotočuje na omogućavanje djeci da uče jednostavnim istraživanjem svijeta u kojem su rođena. Prvih 6 godina života vrlo je važno u Montessori metodi, jer tada dijete razvija ključne stvari, poput usvajanja jezika i osnovnih motoričkih sposobnosti.

Montessori je primijetila da su djeca željna učenja i lako upijaju informacije iz svijeta koji ih okružuje. Vjerovala je da se učenje događa cijelo vrijeme. Djeca upijaju informacije u svakom trenutku, bez obzira na koji način ih dobivaju i u kojem obliku. Poželjno je da što više radimo na raznim oblicima učenja dok su djeca još mala i izuzetno brzo pamte stvari. Ovo je također vrijeme da svojoj djeci usadimo osnovna načela i vrijednosti.

Senzorna pomagala u učenju izuzetno su važna jer se razvijaju i stječu iskustva sa svim osjetilima. Djeca rade svojim rukama i umom kako bi izgradila svoj svijet i znanje kroz niz pokušaja i pogrešaka. Time omogućujemo t. ja „samoodgoja“ o čemu ćemo nešto niže pisati. Materijal je osmišljen tako da djetetu nije potrebna prisutnost ili intervencija učitelja.

montessori hrvatska
Montessori metoda odgoja potiče pokušaje i pogreške kroz koje dijete dolazi do vlastitih zaključaka.


Razmatranje osjetljivih razdoblja


Možda ste mislili da u ovom trenutku ciljamo na tako često korištene “faze” dječjeg razvoja, ali u stvarnosti se osjetljiva razdoblja ne odnose na faze koje djeca često doživljavaju pod utjecajem emocija ili hormona, već bitne prekretnice u njihovom procesu učenja. Većina tih osjetljivih razdoblja uključuje djetetove interese usmjerene na razvoj određene vještine. Svako dijete ima razdoblje kada je natprosječno spremno za učenje, poletno i nevjerojatnom brzinom upija informacije oko sebe. Montessori stručnjaci obučeni su promatrati svoje učenike i identificirati takva osjetljiva razdoblja kako bi učenicima pružili prave resurse i alate za podršku i ubrzanje njihovog učenja.

Montessori metoda prepoznaje tri razvojno važne dobne skupine: 2-2,5 godine, 2,5-6 godina i 6-12 godina. Učenici uče kroz aktivnosti poput istraživanja, raznih pokušaja i eksperimenata, reda, ponavljanja, apstrakcije i komunikacije.

Unaprijed pripremljeno okruženje

Montessori učionica je okruženje koje je dizajnirano da uvelike optimizira učenje. Osmišljen je kako bi potaknuo djecu da se uključe u aktivnosti i materijale po vlastitom izboru. Daje im slobodu da rade stvari sami i svojim tempom. Učitelji bi ga trebali organizirati na uredan, ali neovisan način.

Kako biste stvarno promovirali Montessori učenje kod kuće iu učionici, uredite spavaću sobu svog djeteta na sličan, ali udoban način. Osigurajte niske otvorene police s rekreacijskim igračkama kao što su kocke i manipulatori. Pobrinite se da se vaše dijete može kretati i da ima što raditi. Oni će optimizirati prostor i materijale ako imaju lak pristup.


Senzorna igra omogućuje uspostavljanje neuronskih veza, razvoj mišljenja, učenja i kreativnosti. Potiče razvoj govora i jezika, kognitivni razvoj, razvoj fine i grube motorike te djeluje poticajno na emocionalni i socijalni razvoj djeteta.

senzorična miza montessori
Senzorni Montessori stol Miniles.

Zato je naš senzorni stol odličan način da djeca nauče istraživati ​​svijet oko sebe, rješavati probleme, razvijati kreativnost i još mnogo toga. Možete ga napuniti vodom, pjenom, pijeskom…

Samoobrazovanje

Samoobrazovanje (također nazvano samoobrazovanje) je koncept da se djeca mogu obrazovati i samostalno učiti. Ovo je jednostavno jedno od najvažnijih uvjerenja/načela koja se koriste u Montessori metodi. Montessori učitelji odgovorni su za stvaranje okruženja u kojem njihovi učenici to mogu učiniti s lakoćom. Oni također moraju pružiti inspiraciju, vodstvo i ohrabrenje koje učenici trebaju za samostalno učenje.

Prepoznavanje ove sposobnosti kod djece ponekad može biti teško, ali je nužno i zdravo. Rad i igra idu ruku pod ruku s djecom i treba ih snažno poticati jer su jedan od najosnovnijih aspekata njihova rasta.